Narodni trg u gradu Biogradu bio je bajkovito mjesto u kome su se mogle čuti priče i bajke za velike i male.

Naime, pod nazivom „U zagrljaju priča“ na trgu su se pojavile „Pričalice“. A susret s njima znači priče i priče ili točnije priča do priče, koje smo uvijek rado slušali. Da, pa zašto ne i danas, večeras kada imamo priliku družiti se s pravim pričalicama koje bez sumnje znaju kako se priča, priča.

Dokazale su to tijekom večeri kroz interpretaciju brojnih priča i bajki, a koje su najmlađi posjetitelji pažljivo slušali i upijali dok su malo stariji dozvolili da nas ponovo vrate u djetinjstvo. Jer pričalice su nam zorno približile svaku od priča koje smo uvijek rado slušali ali iz njih i učili, te ih je dobro ponovo čuti i ponovo usvajati njihove poučne i mudre pouke.

Uče nas one o dobroti, istini, poštenju i drugim vrednotama na koje smo možda pomalo i zaboravili. Dočarale su nam to ponovo pričalice kroz priču s puno žara, šarma i dakako talenta za prenijeti priču, a što nikako nije lako.

U odabiru za ovaj nastup na biogradskom Narodnom trgu imali smo čuti priču o vuku koji je s puno truda poteškoća naučio čitati ali kroz to iskustvo stekao prijatelje, što je daleko najvažnije u čitavoj priči, a priču je predstavila pričalica Jadranka Dunatov. Potom su se redale priča o istini Nine Dokoza, simpatičnu „proždrljivicu“ predstavila je kroz priču Iva Marinović, dok su mala vila i žabica djevojka u i interpretaciji Željane Buljat i Sanje Grgin, a potom i Vodonoša Ivane Zrilić dobile zaslužene simpatije gledateljstva i veliki pljesak. Jer sve je to izvedeno s puno jubavi prema priči i želje da ju na najbolji mogući način prenesu gledateljima, što im je bez sumnje i uspjelo. J.F.

Da je susret klapa već tradicionalno događanje u gradu Biogradu tijekom ljeta i turističke sezone, nije potrebno ni naglašavati.

Naime, nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije, biogradsko turističko ljeto ponovo je zaživjelo s bogatim raznovrsnim programom, pa tako i pjesmom i to dakako onom klapskom. Jer, klapska pjesma od uvijek je bila sinonim za Dalmaciju i ostala kao trajna uspomena na minulo vrijeme, ljude i običaje ovog podneblja. Stoga je Turistička zajednica grada pod „obvezno“ uvrstila u program ljetnih događanja, koja će obilježiti i ovogodišnju turističku sezonu.

Na ovoljetnom susretu klapa na biogradskom Narodnom trgu nastupilo ih je pet, no sve su izvele po tri pjesme predviđene u programu ali i one dodatne na zahtjev brojne publike. Tako su nastupile muška klapa „Skradinski buk“ iz Skradina, ženska klapa „Preženca“ iz Zadra, mješovita klapa Žirje, te klapa „More“ iz Šibenika. Na koncu i dobro poznata klapa „Bunari“ iz Vodica. Prostor na Narodnom trgu bio je popunjen do zadnjeg mjesta, kao i okolni zidići, a zadovoljna publika nije žalila svoje dlanove da ih nagrdi zasluženim pljeskom.

Voditeljica programa i novinarka domaće radio postaje Branka Pelicarić koordinirala je između publike i klapa, te za svaku od njih kazala nešto iz njihovog rada i rezultata rada, koji nikako nisu mali ni zanemarivi, a sve kako bi ih posjetitelji što bolje upoznali. A kako ih je najbolje upoznati do kroz pjesmu. I što još reći, redali su se poznati napjevi uz koje je na koncu i publika zapjevala. J.F.

Da pjesma i ples oduvijek ostavljaju poseban utisak na ljude nije potrebno posebno naglašavati. Kako bi se potvrdilo to pravilo nije potrebno puno truda, valja samo bolje poslušati i doživjeti druge ljude i njihove poruke, jer oni nam sigurno na taj način žele nešto poručiti.

Imali smo prilike na biogradskoj rivi upoznati Internacionalnu umjetničku skupinu „Signdance Collective“, a koja je u sklopu svoje ljetne turneje nastupila u našoj zemlji i na našem području. Riječ je o specifičnoj umjetničkoj skupini koja okuplja izvanrednu grupu umjetnika sa i bez poteškoća sa sluhom iz svih dijelova svijeta.

Nakon provedenih radionica u našoj županiji upriličili su nastupe koji su zaživjeli na otvorenim prostorima, a u našem gradu na rivi ispred zgrade Gradske uprave. Domaći žitelji i turisti sa zanimanjem su pratili ove vrsne umjetnike svjetskog ranga te ih nagradili bučnim pljeskom.

Ovaj projekt svakako ide dalje jer je evidentno da ima potencijala, a svaki novi umjetničkih oblik ima svoje značenje, svoju vrijednost i svoj način interpretacije. Valja još kazati kako je „Signdance Collective“ osnovan 2001. SDC je kulturno raznolik s timom iskusnih gluhonijemih i nagluhih osoba, osoba s invaliditetom i raznolikih umjetnika.

Bili su pioniri u kazalištu znakova, spoj znakovnog umjetničkog plesa i glazbe uživo. Od 2001. godine nastavljaju razvijati kazalište znakovnog plesa, inicirajući međunarodne suradnje i radeći zajedno s inovativnim umjetnicima kazališnim filozofima i kompanijama diljem svijeta. J.F.

Da dobar start ovogodišnje turističke sezone u gradu Biogradu nije bio slučajan, najbolje potvrđuju i rezultati za prvih šest mjeseci ove godine. Jer nakon pauze zbog pandemije i svih ograničenja koje su zbog nje uslijedila, čini se da se ona prava turistička sezona konačno vraća i u naš grad.
Potvrđuju to gužve na plažama, ulicama, trgovinama, pa i parkovima, te dakako restoranima i kafićima, što je i inače karakteristika u punoj turističkoj sezoni. Iako se ona takozvana „špica“ još uvijek očekuje i dosadašnje brojke sasvim su zadovoljavajuće.

Naime, u prvih šest mjeseci ove godine biogradska Turistička zajednica bilježi 46.795 dolazaka turista, a koji su u tom periodu ostvarili 205.318 noćenja. Riječ je o domaćim i stranim gostima koji su punili kapacitete u biogradskim hotelima, kampovima, privatnom smještaju ali i nautici koja bilježi i znatna povećanja broja gostiju i broja ostvarenih noćenja.

Tako je u biogradskim lukama evidentirano 15.199 posjetitelja odnosno nautičara, a koji su ostvarili 95.531 noćenje. Biogradski turisti i nadalje su uglavnom, Slovenci, Hrvati, Nijemci, Česi, i Slovaci te Austrijanci, a kakva će biti struktura gostiju ali i konačne brojke ostaje da vidimo. Za sada se čini da nam sve ide na ruku, a to su prvenstveno vremenske prilike, jer iako često kažemo kako more i sunce nije sve u turizmu, ono je ipak osnova dobrog turističkog posla u to nema sumnje.

Naravno da u svemu tome priprema sezone igra važnu ulogu, što biogradski ugostitelji dobro znaju, te su u nju uložili puno truda. Od Turističke zajednice i Grada, gradske tvrtke za čistoću i održavanje ulica i parkova „Bošana“, institucija i ustanova koje se bave kulturnim, sportskim i zabavnim programima, svi su se maksimalno angažirali da ova sezona uspije i vrati onaj „stari sjaj“, po kome turisti i pamte naš grad.

Uz bogatu ponudu autohtonih specijaliteta našeg kraja, tu je i pregršt kulturnih i zabavnih događanja na različitim gradskim predjelima na otvorenom prostoru, od koncerata Gradske glazbe svakog ponedjeljka na Trgu Brce i drugih predstava poput klapske pjesme i slično pa do rive i prostora ispred Gradske uprave, Ljetne pozornice, pa sve do Centralnog gradskog parka, gdje je također već održan niz priredbi, a slijede brojna događanja, susreti, pjesma i ples tijekom čitavog ljeta, a na gostima je samo izbor gdje otići i što pogledati, doživjeti…J.F.

Ovogodišnje biogradsko ljeto nudi pregršt kulturno zabavnih sadržaja, a neke od njih doista vrijedi i posebno istaknuti. Jedno od takvih događanja su kreativne radionice koje su ovih dana zaživjele u ambijentu "Lavander" Lounge Bar biogradske "Ilirije", a predstavljaju zanimljivu novinu u turističkoj ponudi grada tijekom ove turističke sezone.

Radi se o radionicama za djecu i odrasle, domaće i strane goste koji se žele iskušati u nekim od ponuđenih mogućnosti, kreativno izraziti, ali i ponešto i naučiti kroz sudjelovanje u njima jer kreativne vještine slikarstva i drugih umjetničkih tehnika uvijek su privlačile pozornost i želju pojedinca da se i sam iskuša u nekoj od njih. Stoga je ovo prilika koju valja iskoristiti, a idejna začetnica i realizatorica ovog projekta u gradu Biogradu je Klara Ivanović, dizajnerica tekstila i odjeće te, dizajna površine.

Projekt smo nazvali "Summer Art Festival", kazala nam je ovom prilikom, jer kroz radionice nastojimo obuhvatiti i odraditi što više tema i okupiti što više sudionika različitih dobnih skupina. Radionice se održavaju subotom u prijepodnevnim satima od 10 do 11 sati, a trajat će kroz čitavo ljeto. Za sada smo zadovoljni odazivom i zanimanjem za sudjelovanje u njima, a posebno raduje rad s najmlađima, među kojima ima doista puno darovite djece.

Svaka radionica biti će tematski određena, a danas primjerice crtamo "Mafin". Radimo na način da koristimo uglavnom tehniku akvarela i to onu baznu, jer dobra baza ili osnova, je ono što poslije obilježava čitav konačni uradak. Budući da je riječ ljetnim kreativnim radionicama namijenjenim većim dijelom turistima, točnije ljudima na odmoru, te je njihov boravak, pa tako i rad u radionicama i vremenski ograničen, nemamo na žalost mogućnosti za neku nadgradnju u stvaranju. No, bitno je da oni nauče kako se koristi tehnika i osjete draž stvaranja te da se osjećaju dobro u toj aktivnosti, a oni doista uživaju.

Svi uradci koji nastaju na radionicama nose se kući za uspomenu dok će dio radova domaćih sudionika na kraju ljeta biti izložen, kazala nam je Klara Ivanović. A da se oni osjećaju stvarno dobro i razigrano najbolje potvrđuju i naše fotografije sa jedne od radionica. Od olovke i čistog papira uz stručno vodstvo, savjete i rekli bismo puno ljubavi za rad s polaznicima, koji je vidljiv „golim okom“ doista nastaju prava mal remek djela, jer u svakom od nas "čuči" umjetnik kako je kazala jedna mama, sudionica ovog događanja. J.F.

Iako je riječ o posve različitim izložbama, tehnici, materijalima i njihovim autorima, ono zajedničko jeste vrhunska kreativnost i dakako ljepota koja iz toga proizlazi.

To nam potvrđuje i izložba Lee Popinjač i Vladimira Pilingera postavljena u biogradskom Zavičajnom muzeju a u suradnji s Gradskom galerijom grada. Ovaj dvojac bez sumnje vrhunskih majstora svog zanata, zablistali su u ovoj kombinaciji rekli bi smo, umjetnosti na kvadrat.

Ciklus slika Lea Popinjač koji imamo prilike vidjeti u prostorijama muzeja nastale su metodom preklapanja papira (kolažiranje) pokazuje traženje ravnoteže i sve većeg dosega autoričine razigranosti, a reljefne redukcija boje i raspon tonova iznimnu rafiniranost površine radova. Naime, reljefne plohe ističu se atmosferičnošću koja zrači rijetko viđenom likovnom energijom, piše u svom osvrtu na Leino stvaralaštvo Nevenka Šarčević. Za nas laike posjetitelje izložbu jednostavno valja pogledati i doživjeti. Jednako tako u istom prostoru uz Leine slike manjih i većih formata, zaživjele su i skulpture Vladimira Pilingera, te u toj simbiozi stvorile za posjetitelje i ljubitelje umjetnosti poseban ugođaj.

Što reći za Vladimira za koga kažu da ga je teško definirati kao osobu, a poglavito kao umjetničku osobnost, jer kako kažu riječ je o čovjeku neprestano prepuštenu drskim metamorfozama umjetničkih, stvaralačkih strasti, sklonosti njihovog samoumnažanja energijom razumljivom samo umjetničkim labirintima duše. Pilingerovi predmeti oblici, oživotvorenja, kako slobodno možemo nazvati njegove skulpture u drvu, a to su u prvom redu vaze, zdjele, čaše, svijećnjaci, razne kutije za nakit i konačno jaja i kugle, simboli su kozmičkog zametka i mnogo toga drugoga, svako na svoj način nosi zasebna značenja, pa i onda kada je riječ o predmetu istog ili sličnog oblika, jer ovi predmeti svoju snagu i ulogu, kao i svoju estetsku ljepotu crpe iz vrste drveta iz kojeg su načinjani.

Ponekad su to maslina, šimšir, ebanovina ili pak neko drugo egzotično polinezijsko ili indijsko drvo, a koje u vještim rukama skulptora Pilingera poprima nove oblike i nova značenja da bi nam na koncu darovao ljepotu.

Da je tako, valja posjetiti ovu izložbu koja je biogradskom Zavičajnom muzeju otvorena, a čijem otvaranju je nazoćila i nećakinja autora Pilingera poznata pjevačica i voditeljica Sanja Doležal. J.F.