U tijeku je izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji vodovodne i kanalizacijske mreže dijela poluotoka Biograd na Moru. Radovi se trenutno odvijaju u ulici Kralja Zvonimira, kat. čest. broj 3761 k.o. Biograd na Moru.

Prilikom arheološkog nadzora pronađeni su grobovi i ostaci zidova samostana sv. Tome koji se istražuju i biti će zaštićeni, stoga će se radovi u ulici Kralja Zvonimira izvoditi dulje nego je predviđeno dinamičkim planom.

Nadalje, u tijeku je i izvođenje radova na Projektu izgradnje fekalne odvodnje sustava Kosa Istok i Zapad u Biogradu na Moru – 1. faza i izgradnja vodoopsrkbne mreže.
Radovi se odvijaju u Paškoj ulici, Bračkoj ulici, Vukovarskoj ulici i priključnim ulicama.

Od ponedjeljka, 13. studenog 2023. godine, počinju radovi u Bračkoj ulici od križanja sa Zagrebačkom ulicom do križanja sa Žutskom ulicom,  na k.č. 777/107 i 644.

Molimo građane za strpljenje i razumijevanje u navedenom periodu s obzirom da su mogući prekidi opskrbe pitkom vodom tijekom izvođenja radova i komunikacija osobnim automobilima, te da prate obavijesti na internet stranicama Komunalac d.o.o. i Grada Biograda na Moru. Mole se građani da uklone automobile iz navedenih ulica kako bi se radovi mogli nesmetano odvijati i da ne bi došli u situaciju da zbog radova budu blokirani.

Za sve upite i nejasnoće, oko projekta, molimo vas da se obratite tehničkoj službi Komunalca d.o.o., a za parkirna mjesta odnosno parkiranje izmještenih vozila nadležnoj službi u Gradu.

Izvor: Komunalac d.o.o.

Na temelju Odluke Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru o raspisivanju i provođenju javnog natječaja radi zamjene nekretnina kat. čest. br. 777/139, 777/140, i 6657/14, sve k. o. Biograd na Moru, KLASA: 944-01/22-01/13, URBROJ: 2198-16-01-22-3 od 13. svibnja 2022. godine („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 3/22.) i članka 32. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 9/23.), gradonačelnik Grada Biograda na Moru raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ
radi zamjene nekretnina u Biogradu na Moru (13-2022)

1) Javnom natječaju biti će izložena sljedeća nekretnina u k. o. Biograd na Moru:

2) Nekretnine iz točke 1. javnog natječaja u vlasništvu Grada Biograda na Moru predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište.

3) Početna tržišna vrijednost nekretnina koje su predmet javnog natječaja utvrđena je prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka br.: 33/2022 od 23. ožujka 2022. godine.
4) Zamjena nekretnina izvršit će se prema procjenjenim tržišnim vrijednostima nekretnina, a u slučaju da postoji razlika, ista će se isplatiti u novcu.

5) Jamčevina se ne plaća.

6) Isključiva svrha zamjene nekretnina je privođenje zemljišta namjeni.

7) Pravo sudjelovanja u javnom natječaju imaju sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske, te sve pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj. Ostale fizičke i pravne osobe koje ne udovoljavaju navedenim uvjetima mogu sudjelovati na javnom natječaju ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske.

8) Poseban uvjet natječaja je dokaz o pravu vlasništva nekretnina/e koja/e se daje/u u zamjenu, slobodna/e od bilo kakvih tereta.

9) Pisana ponuda na javni natječaj mora sadržavati i istoj mora biti priloženo sljedeće:

• osnovni podaci o ponuditelju: ime i prezime, odnosno naziv, adresa prebivališta, odnosno sjedišta, OIB, preslika važeće osobne iskaznice ili putovnice za fizičke osobe, odnosno izvadak iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra za pravne osobe, podatak o kontakt osobi, broj telefona i adresa elektroničke pošte (ukoliko posjeduje),
• oznaku nekretnine za koju se dostavlja ponuda i oznake nekretnine ili nekretnina koje nudi u zamjenu (broj katastarske čestice, zemljišnoknjižni uložak, površina, katastarska općina),
• potvrda o nepostojanju duga prema Gradu Biogradu na Moru (ne starija od 5 dana od dana objave javnog natječaja),
• potvrde o nepostojanju duga prema trgovačkim društvima i ustanovama kojih je Grad Biograd na Moru osnivač/suosnivač: Komunalac d. o. o., Biograd na Moru, Bošana d. o. o., Biograd na Moru, Poduzetnički inkubator Biograd na Moru d. o. o., Biograd na Moru, Iskorak novi poduzetnički centar d. o. o., Biograd na Moru, Jankolovica d. o. o., Biograd na Moru, Croata d. o. o., Biograd na Moru, Zavičajni muzej Biograd na Moru, Gradska knjižnica Biograd na Moru, Dječji vrti Ivana Brlić Mažuranić, Biograd na Moru, Agencija za lokaln razvoj Sidraga i Turistička razvojna agencija Gnalić (ne starije od 5 dana od dana objave javnog natječaja),
• potvrda porezne uprave o nepostojanju poreznog duga (ne stariju od 5 dana od dana objave javnog natječaja),
• vlastoručno potpisana izjavu ponuditelja da prihvaća sve uvjete javnog natječaja,
• vlastoručno potpisana izjavu o davanju suglasnosti na javnu objavu natječajnog postupka,
• dokaz o vlasništvu (izvadak iz zemljišne knjige) za nekretnina/e koja/e se daje/u u zamjenu, slobodna/e od bilo kakvih tereta (ne stariji od 5 dana od dana objave javnog natječaja).

10) Isti ponuditelj može dati samo jednu ponudu, a u slučaju više ponuda istog ponuditelja, u razmatranje će se uzeti ona ponuda koja je ranije zaprimljena.

11) Pisane ponude sa svim prilozima se predaju neposredno u pisarnici Gradske uprave Grada Biograda na Moru, Trg kralja Tomislava 5, ili se šalju poštom, preporučeno, u zatvorenoj omotnici s naznakom "Ponuda za zamjenu nekretnina (13-2022) - ne otvaraj ", na adresu Grad Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, 23210 Biograd na Moru, u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o ovom natječaju u dnevnom listu.

12) Nepravovremene i/ili nepotpune ponude neće se razmatrati. Najpovoljnijom ponudom smatrat će se pravovremena i potpuna ponuda.

13) Otvaranje pristiglih pisanih ponuda obavit će Povjerenstvo koje imenuje gradonačelnik Grada Biograda na Moru, u Gradskoj vijećnici Grada Biograda na Moru, Trg kralja Tomislava 5, dana 30. studenoga 2023. godine, s početkom u 13,00 sati. Otvaranju pristiglih ponuda može pristupiti ponuditelj osobno ili putem punomoćnika uz predočenje odgovarajuće punomoći za zastupanje.
14) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za zamjenu nekretnina donosi Gradsko vijeće Grada Biograda na Moru po provedenom javnom natječaju. Grad Biograd na Moru ima pravo u svako doba bez obrazloženja odustati od zamjene i poništiti javni natječaj ili dio javnog natječaja, te ima pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja, u kojem slučaju se javni natječaj također poništava, a da pri tome ne odgovara za eventualnu štetu.

15) Izabrani najpovoljniji ponuditelj obvezuje se sa Gradom Biogradom na Moru zaključiti ugovor o zamjeni nekretnina u roku od 15 dana od konačnosti odluke o izboru, u protivnom će se smatrati da je odustao od zamjene.

KLASA: 944-01/22-01/13
URBROJ: 2198-16-01-23-5
Biograd na Moru, dana 09. studenoga 2023. godine

GRAD BIOGRAD NA MORU

GRADONAČELNIK
Ivan Knez, dipl. ing. agr.

Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) od 08. studenog 2023. godine do 08. prosinca 2023. godine

Susreti će se odvijati dva puta mjesečno tijekom godinu dana, uz sudjelovanje certificiranog gestalt psihoterapeuta Mirjane Kostić dipl.soc.radnice te licenciranog supervizora Ivane Bačić mag.soc.rada

Novi ciklus radionica pod nazivom Projekt Psihosocijalne pomoći i podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju, koju su protekle 2022. godine zajedno u suradnji pokrenuli Hrvatski zavod za socijalni rad i Grad Biograd na Moru, ponovno počinje.

- Projekt počinje s radom od studenoga 2023. godine u prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Biograd na Moru, na adresi Lošinjska 2a, iznad Jadranske magistrale. Namijenjen je roditeljima djece s teškoćama u razvoju radi pružanja psihosocijalne pomoći i podrške kroz supervizije i terapijski rad, kazala je dipl.iur. Ivana Zrilić, v.d. voditeljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Biograd na Moru, bivši Centar za socijalni rad.

Godinu dana, dva puta mjesečno

Grad Biograd na Moru u iznosu od 4.063,54 eura (30,6 tisuća kuna) snosi trošak plaćanja za stručne radnice koje provode edukacije (gestalt psihoterapeuta i licenciranog supervizora), a Hrvatski zavod za socijalni rad, PU Biograd na Moru osigurava radni prostor, tiskanje materijala i ostali materijal potreban za provođenje radionica.

- Susreti će se odvijati dva puta mjesečno kroz godinu dana uz sudjelovanje certificiranog gestalt psihoterapeuta Mirjane Kostić dipl.soc.radnice, te licenciranog supervizora Ivane Bačić mag.soc.rada, stručnih socijalnih djelatnica iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Benkovac, objavila je Zrilić.

Naime, djelatnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Biograd na Moru, u neposrednom radu s roditeljima djece s teškoćama u razvoju su uočile potrebu roditelja za savjetovanjem, komunikacijom, odnosno kontinuiranom stručnom podrškom kako bi osnažili vlastite resurse i poboljšali skrb o djeci.

Predrasude, podrugivanja, nerazumijevanja, odbacivanja

- Na području koje pokriva bivša Općina Biograd (Biograd, Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Tkon, Pašman), odnosno biogradski područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, postoji 63 djece s teškoćama u razvoju, točnije djece koje ostvaruje neko pravo pri tom Područnom uredu radi oštećenja zdravlja, transparentna je Zrilić.

Za istaknuti je, kaže ona, da roditelji djece s teškoćama u razvoju nerijetko imaju doživljaj nerazumijevanja i odbacivanja od strane društva odnosno okoline, pojedinaca i institucija.

- Njihova djeca, a samim time i roditelji, izloženi su predrasudama, podrugivanjima, nerijetko i odbacivanjima. Njihovo nisko samopoštovanje, emocije koje im onemogućavaju kvalitetnu skrb o djetetu i kvalitetno životno funkcioniranje (tuga, ljutnja, agresivnost…), osjećaj krivnje i bespomoćnosti uz izostanak stručne pomoći i podrške sustava nerijetko izazivaju, osim nekvalitetne skrbi o djeci, obiteljski nesklad i poremećene partnerske odnose te u konačnici i fizička obiteljska razdvajanja, naglasila je Zrilić, te je nastavila:

- U tim slučajevima socijalni radnici, psiholozi, psihoterapeuti i drugi stručnjaci koji su angažirani na tom planu, mogu pomoći roditeljima u prevladavanju njihovih poteškoća savjetodavnim i psihoterapijskim radom, poručila je Zrilić.

Roditeljstvo nije lako, podrška neophodna

Brojna istraživanja i primjeri dobre prakse drugih zemalja ukazuju da individualni i grupni psihoterapijski i psihosocijalni rad prevenira socijalnu isključenost i razvoj drugih mentalnih tegoba i poteškoća, pruža prostor za informiranje i dijeljenje znanja i iskustava, omogućava proradu određenih strahova i drugih negativnih emocija, smanjuje osjećaj bespomoćnosti i osnažuje članove u kvalitetnoj skrbi za vlastitu djecu.

- Cilj provođenja projekta Psihosocijalne pomoći i podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju je unaprijediti kvalitetu života roditelja i djece s teškoćama u razvoju, na način da se osnaži i podrži minimalno 10 majki i očeva s područja Grada Biograda na Moru, čija djeca imaju određene teškoće u razvoju, a radi uspješnijih rezultata liječenja i prevencije daljnjih zdravstvenih i socijalnih problema, poručila je Zrilić.

Ivana Zrilić pritom poziva sve zainteresirane da se jave osobno u Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Biograd na Moru ili na broj 098 300 101.

Izvor: Zadarski tjednik

Uvjerljivo najviše europskih sredstava u 2022., kao uostalom i godinu ranije, povukao je Grad Osijek, koji ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Split i Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala, opet kao i lani, Komiža. Drugi je Benkovac, zatim slijedi Glina, Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac… Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima Split, potom su tu Petrinja i Sveti Ivan Zelina… Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je pak – Zlatar, a slijedili su Sveti Ivan Zelina, Klanjec, Biograd na Moru, Pregrada… Pokazala je to naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. Kao i uvijek, iz analize izuzimamo Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao preko trećine EU sredstva.

Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, koji se objavljuju na portalu Cohesion Data, a koje je koncem rujna na zatvorenoj sjednici Vlade RH prezentirao Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…

Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)  imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja. Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura.

Kako se intenzitet isplate povećava, naravno zadrži li se i aktualna dinamika, za pretpostaviti je da će do posljednjeg centa iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz EU fondova. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH.

Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna.

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. U novom programskom razdoblju omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada i iznosi 1.824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je do 2030, skoro dvostruko više nego u starom razdoblju, preko 25 milijardi eura u tekućim cijenama iz raznih fondova. Nekakav primarni cilj je iskoristiti navedena sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

U čitavom spektru EU potpora posebno treba naglasiti Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO)  čiji je velik dio sredstava usmjeren na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će njime npr. imati i već imaju mogućnost povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava…

Sredstva predviđena iz Plana oporavka i otpornosti su sredstva iz EU, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost, kreiranog iz velikog Plana EU u 2020. kao potpuno novi mehanizam koji pomaže zemljama članicama Europske unije za oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva uslijed saniranja posljedica pandemije korona virusa. Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.

Nedvojbena je financijska, dakako i ne samo financijska dobit ulaska RH u Europsku uniju, u proteklih točno 10 godina članstva u Hrvatskoj je stvoreno 215 tisuća novih radnih mjesta, danas u zemlji ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a sada je ispod 100 tisuća. Ne treba zanemariti mikro i makroekonomsku stabilnost u krizna vremena, Hrvatski BDP raste deset kvartala zaredom, prema ‘per capita, odnosno po glavi stanovnika, u godini ulaska u EU bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, i iznosi 73 posto europskog prosjeka. Preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova.

A  pripadnost Republike Hrvatske Europskoj uniji ima naročito veliki značaj i za razvoj lokalnih zajednica kroz stvaranje prilika i mogućnosti za njihov rast i privlačenje investicija. Napose se na tom polju ističe ITU mehanizam.  Radi se o mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITP) prvi puta u EU uvedenom u prošlom financijskom razdoblju, a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnostima jačanja uloga gradova i njima bliskih funkcionalnih urbanih područja.

Tijekom financijske perspektive 2014.-2020. održivi urbani razvoj provodio se u Hrvatskoj kroz ITU mehanizam u osam najvećih gradova u zemlji (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) i četiri urbana područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) pokrivajući 50,4 posto stanovništva, uz ukupnu alokaciju EU  koja je iznosila nešto iznad 345 milijuna eura iz triju fondova – ERDF-a, Kohezijskog fonda i ESF-a i- dvaju operativnih programa.

U idućoj financijskoj perspektivi,  novom programskom razdoblju, 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam, kao malo koja članica EU, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja čak 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar).

I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen i odnosi se na ‘brownfield’ ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam… Razvojnih prilika je više nego ikada.

Kroz novu omotnicu na raspolaganje RH se stavlja novi investicijski zamašnjak, nikada više sredstava, 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada smo imali 350 milijuna eura za osam gradova. Iz Vlade ističu kako nema države u EU koja će, kao naša, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima. Riječ je o ukupno 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva RH.

Ukupno su gradovi lani povukli 1.707.025.804 kuna EU sredstava, pokazuje naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. godinu, potvrđujući tako pozitivan kontinuitet apliciranja na europski novac i to kako su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava. Podsjetimo, kako su naše prethodne analize pokazale, nakon što je iznos povučenog novca u prvih nekoliko godina bio više nego skroman – primjerice, u 2015. hrvatski gradovi povukli su 269.1 milijun kuna europskog novca, u 2016- 89.2 milijuna kuna- u 2019. se iznos popeo na 891,5 milijuna kuna, 2020. na 1.34 milijarde, u 2021. na 1.49 milijardi, a lani na spomenutih 1,7 milijardi kuna.

Uvjerljivo najviše je europskih sredstava u 2022.- kao uostalom i godinu ranije- povukao Osijek (96.543.258 kuna), koji ima onda i najveći udio (5.66 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka s povučenih 64.425.426 kuna (3.77 posto), pa Split – 62.201.581 kuna (3.64 posto), Petrinja – 58.146.267 kuna (3.41 posto), Zadar – 45.899.261 kuna (2.69 posto), Vukovar – 45.193.174 kuna (2.65 posto), Šibenik – 44.410.745 kuna (2.60 posto), Benkovac – 38.272.427 kuna (2.24 posto), Vinkovci – 34.142.348 kuna (2.00 posto) i Knin – 30.989.365 kuna (1.82 posto udjela)…

Kao i kod većine naših analiza, i ovdje je zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima izostavljen Zagreb (541.770.947 kuna- 31.74 posto udjela ukupnih sredstava). U Top 10 većinu, očekivano, čine veliki gradovi, a među njih su se ipak provukli i ‘srednji’ Petrinja, Vinkovci i Knin, kao i ‘mali’ Benkovac. U raznolikoj regionalnoj i županijskoj zastupljenosti, što treba radovati, podjednako je gradova s obale i ‘kontinenta’. Preko 50 milijuna kuna povuklo je EU novca – 5 gradova, između 10 i 50 milijuna- 31, od 0.1 do 10 milijuna kuna- 81, a 11 ih je bilo bez lipe ili centa evidentiranih povučenih europskih sredstava.

U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala- opet kao i lani- Komiža, s 8.957,58 kuna ‘per capita’. Drugi je Benkovac – 3.953,76 kuna, zatim slijedi Glina – 3.759,84 kune, Klanjec – 3.557,36 kuna, Novalja – 3.250,98 kuna, Petrinja – 2.914,60 kuna, Lipik- 2.820,68 kuna, Orahovica – 2.763,65 kuna, Knin- 2.663,92 kune i Đurđevac- 2.261,70 kuna. U tom segmentu analize prednjače ‘mali’ gradovi, uz poneki ‘srednji’, od 1.000 do 10.000 kuna PC imalo je ravno 30 gradova, između 100 i 1.000 kuna po stanovniku- njih 67.

Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima -Split, s ‘plus’ 44.131.584 kuna (18.069.997-62.201.581), potom su tu Petrinja (+35.085.542 kune), Sveti Ivan Zelina (+20.971.604 kune), Glina (+18.919.679 kuna), Osijek (+17.515.941 kuna), Sisak (+15.979.748 kuna), Benkovac (+15.038.838 kuna), Požega (+12.526.278 kuna), Knin (+12.028.382 kune) i Šibenik (+10.990.219 kuna). Povećanje iznad 10 milijuna kuna imalo je 12 gradova, od 1 milijun do 10 milijuna – 30, 0-1 milijun- 10, negativan godišnji trend u povlačenju novca – 70 gradova.

Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je – Zlatar (+9.091,28 posto, odnosno 71.000- 6.525.811 kuna), slijedili su Sveti Ivan Zelina (+1.745,59 posto), Klanjec (+1.613,31 posto), Biograd na Moru (628,03 posto), Pregrada (+570,88 posto), Buzet (462,96 posto), Krk (+423,70 posto), Ivanić-Grad (+330,34 posto), Split (+244,23 posto) i Glina (+241,47 posto porasta povučenih sredstava). Povećanje preko 1.000 posto imala su tri grada, od 100 do 1.000 posto – 24 grada, 0,1 do 100 posto – 25 gradova…

Izvor: Gradonačelnik.hr

Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) od 03. studenog 2023. godine do 03. prosinca 2023. godine

Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) od 03. studenog 2023. godine do 03. prosinca 2023. godine

Prigodom Svih svetih i Dana mrtvih 1. studenog 2023. godine predstavnici Grada Biograda na Moru i političkih stranaka položili su vijence i zapalili svijeće ispred središnjeg križa na Gradskom groblju u Biogradu na Moru.

U Mjesecu hrvatske knjige Gradska knjižnica Biograd na Moru ugostila je putopisca i pustolova Gorana Blaževića. Goran je već nekoliko puta gostovao u knjižnici, a ovaj put pričao je o svom putovanju biciklom od Senegala do Ceute.

Publika je imala priliku čuti s čime se sve Goran susreo na svom zahtjevnom i teškom putovanju dugom 3.500 kilometara od Senegala do Ceute, jednom od tri migracijske rute koju afrički narodi koriste kako bi došli do Europe. Konstantna borba s jakim vjetrom, velike vrućine i nedostatak hrane nisu ga obeshrabrili da odustane od svog nauma, nego upravo suprotno, sve to naučilo ga je da prihvaća stvari te da se jednostavno treba prepustiti.

Predavanje je završio jednom anegdotom koja mu se dogodila u Mostaru na povratku u Hrvatsku. Naime, kada je autobus stao na autobusnom kolodvoru u Mostaru, Goran je izašao iz autobusa gdje ga je dočekala nekolicina mladića od kojih je dobio batine, ne znajući kojim povodom. Tek kasnije u razgovoru s jednim putnikom iz autobusa saznao je kako ih je svojim izgledom podsjetio na migranta, jer je imao turban na sebi te je dosta potamnio zbog velikog izlaganja suncu tijekom njegove pustolovine biciklom.

Unatoč tome lošem iskustvu u Mostaru kao i teškoćama s kojima se susreo prilikom povratka kući (zbog početka COVID-a i zatvaranja granica), Goran smišlja i planira svoja daljnja putovanja, a mi jedva čekamo čuti nove pustolovine s dalekih destinacija!

U Marini Kornati, u organizaciji i domaćinstvu Ilirije d.d., otvoren je jubilarni 25. međunarodni nautički sajam Biograd Boat Show, najveći nautički sajam u Srednjoj Europi i najveći nautički sajam u Hrvatskoj, a ujedno i ponosni zlatni član Međunarodne udruge organizatora nautičkih sajmova (IFBSO) koja okuplja 36 istaknutih svjetskih nautičkih sajmova.
Tvrtka Ilirija d.d., organizator i domaćin sajma, ima bogatu 66-godišnju povijest i duboko ukorijenjenu strast prema nautici koja traje preko 46 godina. Ilirija d.d. pionir je razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj koja je prije 46 godina izgradila prvu ciljanu i namjensku luku nautičkog turizma u Hrvatskoj, a s tim oformila i prvu vlastitu čarter flotu od 40 Elanovih brodova. Time je i Biograd uzdigla u kolijevku nautičkog turizma u zemlji, te je i danas zahvaljujući predanosti i razvoju Ilirije treća najposjećenija nautička luka na hrvatskom Jadranu.
Biograd Boat Show, koji preko dva i pol desetljeća organizira Ilirija d.d., nosi više od titule nautičkog sajma. To je mjesto susreta eminentnih proizvođača i trgovaca, zaljubljenika u plovidbu i strukovnih organizacija, s izložbom brodova u moru te štandovima izlagača na gatovima na prostoru treće najveće marine u Hrvatskoj.
Na 25. Biograd Boat Showu oboreni su svi rekordi sudjelovanjem preko 400 izlagača, izlaganjem oko 400 plovila duljine do 24 metra i predstavljanjem više od 40 premijernih plovila.

Biograd Boat Show je u nazočnosti predsjednika uprave Ilirije d.d. Gorana Ražnjevića, organizatora i domaćina sajma, svečano otvorio g. Josip Bilaver, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz pozdravne govore g. Tončija Glavine, državnog tajnika Ministarstva turizma i sporta, g. Dragana Kovačevića, potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore za turizam i poljoprivredu, g. Božidara Longina, župana Zadarske županije te g. Milana Šangulina, direktora nautičkog sajma Biograd Boat Show. Na svečanosti otvorenja nazočila je uime Grada Biograda na Moru gđa. Ivana Stamičar, predsjednica Gradskog vijeća Biograda na Moru, uime Hrvatske turističke zajednice g. Saša Popovac, voditelj Odjela za istraživanje tržišta i analitiku, i g. Richard Rodgers, veleposlanik Australije u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik uprave domaćina i organizatora sajma Ilirije d.d. Goran Ražnjević istaknuo je:
„Ponosni smo što ove godine obilježavamo jubilarno 25. izdanje Biograd Boat Show, odnosno dvadeset i pet godina njegova postojanja i kontinuiranog održavanja, što je posebno značajan uspjeh nastao kao rezultat profiliranja sajma na domaćem i međunarodnom nautičkom tržištu.
U ovih dvadeset i pet godina Biograd Boat Show evoluirao je iz malog regionalnog nautičkog događaja u jedan od 36 vodećih nautičkih sajmova u svijetu, najveći srednjoeuropski i hrvatski nautički sajam, ali istovremeno i u iznimno važnu gospodarsko-turističku manifestaciju čiji poslovni karakter i značaj iz godine u godinu raste. Biograd Boat Show na prvo mjesto stavlja potrebe nautičke industrije i nautičkog turizma i pridonosi njihovoj afirmaciji, potiče njihovu inovativnost, te unaprjeđuje i povezuje cijelu nautičku industriju i turizam. Danas je Biograd Boat Show sinonim za kontinuitet poslovanja, kvalitetu usluge i sadržaja, inovativnost u sadržajima i uslugama i prepoznavanje potreba nautičke industrije, što mu je omogućilo da postane i prvorazredan gospodarski događaj.

Biograd Boat Show zasigurno danas ne bi bio jedan od vodećih nautičkih sajmova bez znanja i iskustva poslovnog sustava ILIRIJE, posebno u nautici, potom njene infrastrukture i komplementarne ponude. ILIRIJA je prije 46 godina započela izgradnju prve ciljane i namjenske luke nautičkog turizma, danas Hotelska luka Kornati iz koje je započeo razvoj hrvatskog nautičkog turizma. Iste je godine ILIRIJA osnovala prvu vlastitu čarter flotu od 40 Elanovih plovila, čime je postavila i temelje razvoja čarter nautičkog turizma u Hrvatskoj. Prepoznavši daljnji potencijal nautičkog turizma na ukupan turistički i gospodarski razvoj naše destinacije, a s ciljem stvaranja cjelogodišnje poslovne aktivnosti, ILIRIJA je prije dvadeset i pet godina pokrenula i nautički sajam Biograd Boat Show.

Zahvaljujući povjerenju brojnih izlagača, kojih je od njegovih prvih početaka pa do danas izlagalo preko 7.200, s izloženih 6.250 plovila, s oko 500 premijera plovila što svjetskih, europskih i hrvatskih i s preko 270.000 posjetitelja, Biograd Boat Show postao je središnja nautička destinacija u nacionalnim i regionalnim okvirima.“
Biograd Boat Show je i ove godine u znaku „4 sajma u jednom“ – izlagački, kongresni, čarter i business to business odnosno: Biograd Boat Show – izlagačkog sajma, 7. Dana hrvatske nautike – kongresnog sajma, 5. Croatia Charter Expoa – čarter sajma i Biograd B2B-a – poslovnog sajma.

Na izložbenom dijelu sajma predstavlja se preko 400 izlagača iz zemlje i svijeta. Ljubitelji brodova, mogu uživati u više od 40 premijera plovila koje izlaže 30 tvrtki. Među najistaknutijim premijerama je Aquitalia 78, 24-metarska jahta koja je nedavno imala svjetski debi na Cannes Yachting Festivalu i koja je osvojila World Yacht Trophy u kategoriji “Revelation of the Year”. Talijanski Frattin Group će predstaviti svoju 18-metarsku jahtu EVO R+, a vrhunac luksuza i elegancije posjetiteljima 25. Biograda Boat Showa će potvrditi i motorna jahta Prestige X60 koju predstavlja Euromarine. Ponudu luksuznih katamarana zaokružili su Aura 51 koju prvi puta hrvatskoj javnosti predstavlja Ultra Sailing te Lagoon 51 u režiji Nautike Centar Nava. Za istaknuti je i premijeru plovila Pelagosa 33, pristiglog iz hrvatskog brodogradilišta kojim je hrvatska tvrtka Boat Lab ostvarila svoju težnju da ponudi tržištu proizvod kakvog nema u 10 metara kroz potpuni suverenitet na moru.

S ekološkim i inovativnim proizvodima na biogradskom nautičkom sajmu predstavit će Josip i Monika Šincek koji su razvili međunarodno nagrađivanu tehnologiju koja nereciklabilnu plastiku pretvara u građevinske materijale za inovativne proizvode poput njihovih plutajućih pontona. Tehnologija IZOXECO osvojila je 12 međunarodnih nagrada za inovaciju uključujući najveći sajam inovacije iENA u Nürnbergu gdje su osvojili nagradu Leonardo de Vinci za inovacije koja se dodjeljuje svakih 12 godina, a prva je u kategoriji zaštite okoliša!

U kongresnom dijelu sajma Hrvatska gospodarska komora organizira 7. HGK Dane hrvatske nautike, kroz kongresni program od 25. do 27. listopada, a već prvog dana organizirana je panel rasprava s temom: HGK Perspektiva nautičkog turizma u Hrvatskoj. Zakonodavstvo, promocija, kvaliteta i održivost, uz istaknute sudionike. U nastavku 7. HGK Dana hrvatske nautike održat će se sjednice svih nautičkih udruženja HGK-a, odnosno svih predstavnika realnog sektora nautičke industrije i turizma: udruženja marina, male brodogradnje te pružatelja usluga na čarter plovilima.
Paralelno sa sajmom nautike, Biograd B2B nautička poslovna platforma omogućuje poslovnim posjetiteljima da se registriraju u Biograd B2B poslovni imenik te unaprijed zakažu sastanke s tvrtkama od interesa i prisustvuju networking događajima.
Poznato je da Hrvatska ima daleko najveću čarter flotu na svijetu s više od 4500 jahti, a središnje mjesto okupljanja čarter industrije je Croatia Charter Expo, B2B događaj koji se održava od 25. do 26. listopada tijekom biogradskog sajma nautike. Za nautičare zainteresirane za dobro održavane rabljene jedrilice bit će dostupne informacije o stotinama starijih modela jedrilica koje su oslobođene ugovora o najmu. To je i najbolje vrijeme za dobar posao.

Kao svake godine napravljene su izmjene u izgledu sajma pa je dodano više od 50 novih plovila u moru i više od 30 na kopnu, čime se ukupan broj povećao na oko 400 plovila do 24 metra. Dodana je 5. hala E u sjevernoj marini, kao i plutajući izložbeni štandovi na pontonskom mostu koji povezuju marinu Kornati sjever s marinom Kornati zapad.
Poboljšan je i legendarni zabavni program. Na licu mjesta bit će sedam nastupa uživo i brojna večernja događanja. U petak navečer Giuliano & Diktatori nastupit će u hali B nakon čega će uslijediti “Saxy” afterparty, dok subotnji program počinje ispred hale B spektakularnim Orionovim vatrometom, a potom slijedi koncert TBF-a (The Beat Fleet) i poseban afterparty.
Znanje, iskustvo i cjelokupna infrastruktura tvrtke Ilirije d.d., organizatora i domaćina sajma, uz podršku nacionalnih i županijskih struktura i Grada Biograda na Moru, te partnerska suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom, omogućila je da Biograd Boat Show izraste u događaj od iznimnog značaja za nautičku industriju i nautički turizam, kao najkonkurentniji i najkvalitetniji vid hrvatske turističke ponude.

Izvor: BnM portal