Pobjednike osmog izbora za Najbolji grad proglasit ćemo na posebnoj svečanosti koja će se održati u prosincu

U svakoj od tri skupine u koje su gradovi podijeljeni s obzirom na veličinu po jedan je trostruki pobjednik prema kvaliteti života. Krk je mali grad koji je u ovoj kategoriji proglašen najboljim 2019., 2020. i 2021., a ostalih su godina pobjeđivali Novigrad, Rab i Bakar pa je nagrada svaki put otišla na obalu Jadrana. Rekorder među srednjim gradovima je Poreč, Rovinj je slavio dva puta, a Sveta Nedelja 2022. godine. Veliki grad s tri pobjede je Varaždin, koji je slavio zbog pokazatelja za 2021., 2022. i 2023. godinu. Među ostalim pobjednicima su Dubrovnik, Zagreb i Čakovec.

Većina dosadašnjih pobjednika plasirala se i u završnicu ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u kategoriji kvalitete života. Osim njih, u konkurenciji za najbolje gradove po kvaliteti života su još Samobor među velikima, Solin i Zaprešić među srednjima te Biograd na Moru, Hvar i Nin među malim hrvatskim gradovima.

Kako bi se izračunalo koji su ove godine najbolji gradovi, korišteno je čak 29 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o udjelu proračunskih izdvajanja za zaštitu okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport, prosječnom dohotku po stanovniku, izdvajanju za stipendije i školarine, broju učitelja i odgojitelja, prosječnoj zaposlenosti i nezaposlenosti, broju obrtnika i visokoobrazovanih građana. Ukratko, osim financijskih, ekonomskih i komunalnih pokazatelja, u izračun najboljih gradova po kvaliteti života uzimaju se i podaci iz demografije i razvojne politike.

MALI GRADOVI

Bakar
Mali grad koji je prošle godine odnio pobjedu i u kategoriji kvalitete života i za najveće poboljšanje kvalitete života ponovno je u finalu. Prema broju zaposlenih je na trećem mjestu (520 zaposlenih na tisuću stanovnika), dok prosječni dohodak po stanovniku iznosi 5793 eura, što ga svrstava među najboljih 10 u kategoriji gradova do 10 tisuća stanovnika. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku iznose 1017 eura, a ukupni prihodi pokrivaju čak 117 posto rashoda, što dodatno potvrđuje financijsku stabilnost. Grad nije zadužen, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Udjel subvencija u proračunu iznosi 1,66 posto, dok udjel izdvajanja za bruto plaće iznosi 11 posto. Bakar za zaštitu okoliša izdvaja 14,28 posto proračuna, a za sport 7,8 posto.

Biograd na Moru
Biograd na Moru ističe se prema pokazateljima vezanim uz okoliš – od svih malih gradova, u tom se primorskom gradiću najviše sredstava iz proračuna izdvaja za zaštitu okoliša (21 posto) i za gospodarenje otpadom (16 posto). Među najboljih deset je i po broju zaposlenih (428 na tisuću stanovnika) i po broju obrtnika (66 na tisuću stanovnika). I po izdacima za obrazovanje prednjači među malim gradovima, s 30,6 eura po stanovniku, dok prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Demografski pokazatelji također su povoljni – indeks općeg kretanja stanovništva je 103,44 posto, a prosječni vitalni indeks iznosi 83,63 posto.

Hvar
Najveći grad na istoimenom otoku treći je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1204 eura) i nije zadužen, dok udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima iznosi 56 posto, a prosječna stopa poreza na dohodak 25 posto. Hvar prednjači kada je riječ o obrtništvu, sa 124 obrtnika na tisuću stanovnika najbolji je među malim gradovima. Efikasnost gradske uprave iznosi 37,53 eura ukupnih prihoda po zaposlenom. Grad također ulaže u obrazovanje i kulturu: po iznosu stipendija i školarina drugi je u top tri s 25,78 eura po stanovniku, dok je po broju visokoobrazovanih stanovnika sedmi u kategoriji koja obuhvaća 70 gradova jer je svaka peta osoba završila fakultet. Izdvajanja za kulturu čine 13,77 posto proračuna.

Krk
Trostruki pobjednik u kategoriji malih gradova koji se mogu pohvaliti dobrom kvalitetom života i ove je godine u finalu. Krk vodi po indeksu općeg kretanja stanovništva sa 109,36 posto, a među najboljih pet je po broju obrtnika (72 obrtnika na tisuću stanovnika). Na šestom je mjestu po prosječnom dohotku po stanovniku (6102 eura) i po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1053 eura). Stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi iznosi 11 posto, čime je Krk u top pet malih gradova u Hrvatskoj. U tom je gradu zaposleno 407, a nezaposleni 14 ljudi na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Obrtnici su snažno zastupljeni, sa 72 obrtnika na tisuću stanovnika (5. mjesto), a bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi 18.387 eura. Krk je sedmi prema prosječnom vitalnom indeksu (68 posto), a izdvajanja za stipendije i školarine iznose 14,65 eura po stanovniku.

Nin
Nin pokazuje snažne rezultate u više važnih područja koja potvrđuju kvalitetu života i učinkovitost upravljanja. Grad je među najboljih pet po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1171 euro) i nije zadužen, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Efikasnost gradske uprave svrstava Nin na peto mjesto, s prosjekom od 47,21 eura ukupnih prihoda po zaposlenom. Obrazovni sustav je dobro organiziran – grad zauzima sedmo mjesto po broju odgojitelja u vrtićima jer svaki od njih brine za četvero djece, dok su s obzirom na broj učitelja u školama na je šestom mjestu (4,68 učenika po učitelju). Grad značajno doprinosi očuvanju okoliša, s 15,64 posto proračuna izdvojenog za zaštitu okoliša. Demografski pokazatelji potvrđuju njegov rast i privlačnost – Nin ima drugi po veličini indeks općeg kretanja stanovništva (109,12 posto).

SREDNJI GRADOVI

Poreč
Trostruki pobjednik među srednjim gradovima i ovog puta ima visoke rezultate. Poreč je na prvom mjestu sa 70 obrtnika na tisuću stanovnika, dok je općenito među najbolja tri prema broju zaposlenih (450 na tisuću stanovnika). Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 6391 euro, a prosječni izvorni prihodi 1009 eura po stanovniku. Ovaj istarski grad je na četvrtom mjestu po prosječnoj stopi poreza na dohodak od 25 posto, dok subvencije čine 1,87 posto proračuna. Obrazovni sektor također je dobro pokriven: Poreč je treći po broju odgojitelja u vrtićima (4,44 djece po odgojitelju) i peti po broju učitelja u školama (7,8 učenika po učitelju). Grad ulaže 44 posto proračuna u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade te dodatnih 6,5 posto za sport. Svaka peta osoba je visokoobrazovana, a po svakom stanovniku se izdvaja 7,7 eura za stipendije i školarine. Indeks općeg kretanja stanovništva u Poreču je a 105 posto, a vitalni indeks 81 posto. Stopa siromaštva iznosi 12 posto.

Rovinj
Rovinj se ističe visokom gospodarskom aktivnošću i kvalitetom života svojih stanovnika. Grad je treći po prosječnom dohotku po stanovniku (6593 eura) i drugi po prosječnim izvornim prihodima (1072 eura), a nije zadužen. Stopa siromaštva iznosi 13 posto, prosječan broj nezaposlenih 12 na tisuću stanovnika, a zaposlenih 396 osoba na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Obrtnici su dobro zastupljeni pa je Rovinj na drugom mjestu sa 62 na tisuću stanovnika. Bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi čak 29.001 eura, što je drugi najveći iznos među srednjim gradovima. Rovinj izdvaja 41 posto proračunskih sredstava za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade te 7 posto za sport. Za stipendije i školarine izdvaja se 8,61 euro po stanovniku, a grad je ujedno peti po broju visokoobrazovanih stanovnika s prosjekom od svakog 4,6 građana koji spada u tu kategoriju. Svaki odgojitelj u vrtiću brine o petero djece. Indeks općeg kretanja stanovništva je 97,3 posto.

Solin
Pokazatelji u ovoj kategoriji su dobri i u dalmatinskom srednjem gradu koji se posebno ističe po visokim demografskim i socijalnim rezultatima. Grad je najbolji po prosječnom vitalnom indeksu (117 posto) i po indeksu starenja (89 posto), dok je treći po indeksu općeg kretanja stanovništva (104 posto). Solin nije zadužen, a stopa siromaštva iznosi 12 posto. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto, a udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima iznosi 50 posto. Solin je drugi po udjelu subvencija u proračunu (5,07 posto), izdvajanjima za sport (9,35 posto) te iznosu usmjerenom u sufinanciranje prijevoza (3,94 posto proračuna). Izdvajanja za stipendije i školarine iznose 9,46 eura po stanovniku, a po udjelu visokoobrazovanih stanovnika među deset najboljih jer je svaka 5,31 osoba završila studij. Za gospodarenje otpadom ovaj grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji odvaja 2,31 posto proračuna.

Sveta Nedelja
Najbolji srednji grad u 2022. po kvalitetu života i ovog je puta najbolji po brojnim kriterijima. Sveta Nedelja ima najveći prosječni dohodak po stanovniku (7254 eura), najbolji je po broju zaposlenih na tisuću stanovnika (506) te po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima (67 posto) i prosječnoj stopi poreza na dohodak (23 posto). Grad u Zagrebačkoj županiji daje i najveću porodiljnu naknadu po novorođenom djetetu (869 eura) te je i indeks općeg kretanja stanovništva (106 posto) najbolji. Index starenja iznosi 126,31 posto, a prosječni vitalni indeks 79 posto pa je po oba kriterija među najboljih deset. Nezaposlenih je 13 na tisuću stanovnika, a pokrivenost rashoda ukupnim prihodima iznosi 106 posto. Grad 37 posto proračunskih sredstava ulaže u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, 11 posto odlazi na bruto plaće zaposlenika u gradskoj upravi, 11 posto u kulturu i 0,86 posto sufinanciranje prijevoza (0,86 posto).

Zaprešić
I Zaprešić se može pohvaliti dobrim brojkama. Grad je drugi po prosječnom dohotku po stanovniku (6967 eura) i među deset najboljih srednjih gradova po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (641 euro), a nije zadužen. Stopa siromaštva iznosi 10 posto, dok je prosječan broj nezaposlenih 11 na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi 18.159 eura. Izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade čine 34 posto proračuna, a ujedno taj grad podno zapadne strane Medvednice prednjači po izdvajanjima za sufinanciranje prijevoza (4,85 posto sredstava iz proračuna). Među najbolja tri grada s između 10 tisuća i 35 tisuća stanovnika je i po broju visokoobrazovanih (svaka 4,24 osoba). Indeks općeg kretanja stanovništva iznosi 96,36 posto, a prosječni vitalni indeks je 77,05 posto, pa je Zaprešić po oba kriterija u top deset srednjih gradova.

VELIKI GRADOVI

Čakovec
Najbolji veliki grad po kvaliteti života 2020., prema najnovijim rezultatima posebno se ističe drugim mjestom po prosječnom broju zaposlenih, sa 613 zaposlenih na tisuću stanovnika. Grad je također na drugom mjestu po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, za što se izdvaja čak 54,45 posto proračuna, te po indeksu općeg kretanja stanovništva (100,32 posto) i prosječnom vitalnom indeksu (84,91 posto). Prosječna stopa poreza na dohodak u Čakovcu je 25 posto, a bruto plaća zaposlenog u gradskoj upravi je 18.445 eura. Iz proračuna izdvajaju 7,27 posto sredstava za kulturu, 18,71 posto za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, a 0,11 posto proračuna koristi se za sufinanciranje cijene prijevoza. Čakovčani su četvrti po iznosu stipendija i školarina jer se u tu svrhu troši 9,29 eura po stanovniku, a u školama na jednog učitelja dolazi 9,61 učenik. Indeks starenja u ovom gradu iznosi 135,08 posto.

Dubrovnik
Grad proglašen najboljim po kvaliteti života na prvom proglašenju najboljih gradova ovaj se put ističe po izdvajanjima za kulturu (17,54 posto proračuna) te po najnižoj stopi siromaštva (8 posto stanovnika). Grad postiže visoka mjesta i u drugim pokazateljima: drugi je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (967 eura) i po broju obrtnika (54 na tisuću stanovnika), a treći po udjelu visoko obrazovanih stanovnika (svaka 3,39 osoba) te po izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza (0,41 posto proračuna). Dubrovnik za bruto plaće izdvaja 27,78 posto, za zaštitu okoliša 5,09 posto, za gospodarenje otpadom 2,49 posto proračuna, a za sport 6,55 posto proračuna. Za stipendije i školarine daje 7,94 eura po stanovniku, a na svakog učitelja dolazi devet učenika. U tom je gradu prosječno zaposleno 440 od tisuću stanovnika, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Grad na jugu Dalmacije je u top pet po indeksu općeg kretanja stanovništva (98,08 posto) i po prosječnom vitalnom indeksu (76,55 posto), dok ga indeks starenja od 150 posto svrstava na osmo mjesto u ovoj kategoriji.

Samobor
Samobor se među velikim gradovima može pohvaliti prvim mjestom po dva pokazatelja – udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, koji iznosi 57 posto, te po indeksu općeg kretanja stanovništva od 101,58 posto. Grad je drugi po prosječnom dohotku (7270 eura po stanovniku), po stopi poreza na dohodak (22,5 posto) te po udjelu izdvajanja za bruto plaće gradskih službenika u rashodima (22,71 posto proračuna). Visoko je pozicioniran i po porodiljnim naknadama jer one iznose 635,77 eura po novorođenom djetetu. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku u Samoboru su 659 eura, stopa siromaštva je 14 posto, a nezaposlenih je 16 na tisuću stanovnika. Sedmi je od ukupno 24 velika grada po broju obrtnika (34 na tisuću stanovnika), a prosječno je svaka 4,6 osoba visokoobrazovana. Ovaj grad u Središnjoj Hrvatskoj ima indeks starenja 139,85 posto, a prosječni vitalni indeks 65,8 posto.

Varaždin
Trostruki pobjednik, koji je i prošle godine bio najbolji veliki grad po kvaliteti života, ima najveći prosjek broja zaposlenih na tisuću stanovnika (669), a prvi je na ljestvici i po bruto plaći po zaposlenom u gradskoj upravi (37.740,6 eura). Varaždin je i veliki grad koji najviše izdvaja za zaštitu okoliša (14 posto proračuna) i gospodarenje otpadom (9,5 posto proračuna), dok je drugi po izdvajanjima za sport s 12 posto proračunskih sredstava. Za stipendije i školarine izdvaja se 10,71 euro po stanovniku, a svaka četvrta osoba je visokoobrazovana. Na tisuću stanovnika dolaze 32 obrtnika, a svaki odgojitelj u vrtiću u prosjeku o 5,57 djece. Dobar položaj Varaždina potvrđuje i treće mjesto po prosječnom dohotku (6799 eura) te izvorni prihodi od 685 eura po stanovniku. Stopa siromaštva iznosi 10 posto, a nezaposleno je 13 od tisuću stanovnika. Uz to, nije zadužen, udio subvencija u proračunu je 1,39 posto, a porezni prihodi čine 48 posto proračuna. Varaždin je među prvih pet velikih gradova i po efikasnosti gradske uprave te izdvajanju za njihove plaće. Indeks općeg kretanja stanovništva je 96 posto.

Zagreb
Glavni grad Hrvatske, koji je 2019. odnio pobjedu u ovoj kategoriji, sada drži vodeće pozicije po nekoliko kriterija – najvećem prosječnom dohotku po stanovniku (7767 eura), prosječnim izvornim prihodima od 1049 eura po stanovniku, a najbolji je i po tome što je svaka treća osoba koja živi u Zagrebu visokoobrazovana. Uz to, grad je drugi po bruto plaći po zaposlenom u gradskoj upravi, koja iznosi 20.670,33 eura, kao i po izdvajanjima za zaštitu okoliša (9,2 posto proračuna) te po izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza (0,62 posto). Za stipendije i školarine se izdvaja 6,94 eura po stanovniku. Zagreb na tisuću stanovnika ima 486 zaposlenih i 15 nezaposlenih, a stopa siromaštva iznosi 10 posto. U gornjem dijelu ljestvice je i prema drugim pokazateljima: sedmi je po pokrivenosti rashoda prihodima (104 posto), a peti po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima (48 posto) te po broju odgojitelja u vrtićima (5,37 djece po odgojitelju). Indeks starenja je 137,2 posto.

(Vedran Marjanović/Jutarnji list)

Izvor: gradonačelnik.hr