Kvaliteta vode u jezerima diljem Europe sve je više ugrožena djelovanjem industrije, poljoprivrede, urbanizacije i klimatskih promjena. Eutrofikacija, onečišćenja i porast temperature vode ugrožavaju bioraznolikost i ekosustave jezera. Projekt SMART – Water, koji je predstavljen u Poduzetničkom inkubatoru u Biogradu na Moru, nastoji uspostaviti zajednički okvir za praćenje i upravljanje kvalitetom kopnenih voda, što zahtijeva prekograničnu suradnju.
S obzirom na to da zagađenje voda ne poznaje granice, potrebno je koordinirano praćenje i upravljanje kvalitetom vode. Projekt će olakšati razmjenu podataka i informacija o kvaliteti vode među zemljama regije, omogućujući učinkovitiju zajedničku borbu protiv prekograničnog i međuregionalnog zagađenja voda.

Moderna tehnologija
SMART – Water donosi inovativan pristup integrirajući različite izvore podataka i modele u jedinstvenu Web GIS platformu za sveobuhvatne i pravovremene podatke o kvaliteti vode.

Neven Cukrov, voditelj projekta s Instituta Ruđer Bošković, pojasnio nam je kako projektom razvijaju rješenja za bolji monitoring jezerskih sustava, korištenjem umjetne inteligencije, te satelita i dronova za daljinska istraživanja.
– Uzorkovanjem na licu mjesta kalibrirat će se tehnologija te postići redoviti nadzor zadanih područja. Moderna tehnologija omogućuje nam rano uočavanje negativnih promjena. Što se tiče samog Vranskog jezera, tamo redovito vršimo ispitivanja, a napisana su i tri doktorata na temu njegove mikrobiologije i svojstava.
Trenutačno radimo kalibraciju prikupljenih podataka, kako bi ono što vidimo satelitom, bolje održavalo stanje na terenu, istaknuo je Cukrov, dok je Silvija Šiljeg, izvanredna profesorica sa Sveučilišta u Zadru, dalje pojasnila kako sudjeluju na istraživanjima na sve tri pilot – lokacije, kao glavni partner u svim radnim paketima.
– Prvenstveno smo usmjereni na prikupljanje podataka i izradu GIS baze, kako bi se uopće mogle raditi analize. Radimo i na metodološkom okviru i smjernicama za bolje upravljanje kopnenim vodama. Sudjelovali smo i u postavljanju senzora za prikupljanje podataka u realnom vremenu te ćemo okupiti na jednoj platformi podatke za sve tri lokacije.
U konačnici, ispitat ćemo i javno mnijenje, rekla je Šiljeg naglasivši kako je prostor samog Vranskog jezera podložan eutrofikaciji te se koristi i za navodnjavanje.
Anja Batina, stručnjakinja je na projektu, koja je in situ radila višeparametarska mjerenja sondama, te analize vode za laboratorijske obrade, kako bi proučila kvalitetu vode u sva tri jezera.
– Na temelju svih parametara, kasnije će se moći, isključivo na temelju satelitskih snimaka, na daljinu procijeniti kvaliteta vode, bez potrebe za uzorkovanjem. Krajnji nam je cilj doći do predikcija koristeći model strojnog učenja, rekla je Batina.

Dragocjena jezera
Irena Rozić, direktorica Parka prirode Hutovo blato, poručila je pak kako je PP važno močvarno stanište. Fokus im je zato Deransko jezero gdje žele kontinuirano vršiti monitoring kvalitete vode, a s tim i održivije upravljati njegovim potencijalima.
– Jezerske su površine posebice ugrožene zbog različitih antropogenih utjecaja te naglih promjenama u vodnom režimu. Stanje ekosustava otežava i prodor saliniteta iz mora. Sve su to izazovi s kojima se susrećemo i mi i naši partneri, kazala je Rozić.
Kopnene vodene površine i močvarna staništa izuzetno su važni za očuvanje biološke raznolikosti. Zahvaljujući obilju vode okruženom krškim brežuljkastim terenom, biološka raznolikost u Vranskom jezeru u Hrvatskoj, Deranskom jezeru u Bosni i Hercegovini te Skadarskom jezeru u Crnoj Gori iznimno je vrijedna.
Kao izvanredna staništa za brojne biljne i životinjske vrste te područja posebne specifičnosti i bioraznolikosti, sva tri jezera i okolna područja proglašena su zaštićenim područjima – Vransko jezero i Deransko jezero kao parkovi prirode, a Skadarsko jezero kao nacionalni park.
Zvjezdan Penezić, prorektor Sveučilišta u Zadru, na kraju je poručio kako je Sveučilište uvijek bilo središte za razmjenu znanja, spajajući sve češće humanističke i prirodne znanosti, kao što je to vidljivo i na ovom projektu.
Utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu vode u jezerima, zdravlje ekosustava jezera i ekologiju jezera postaje sve veći stresor za jezera. Bez vode nema života, a potražnja za vodom raste. Međutim, broj onečišćivača također raste, pa je ključno osigurati strogo praćenje kvalitete vode i, u slučaju onečišćenja, omogućiti brzo donošenje odluka nadležnih tijela za upravljanje jezerima.

Izvor: www.Zadarskilist.hr